Petnaest godina bez Predsjednika - hrvatskog velikana
POVRATAK K SEBI
Razmišljanje (iskorišteno) u povodu 15. obljetnice preminuća hrvatskoga predsjednika Franje Velikoga
KROATIZACIJA
Ima događaja koji su, neovisno o tome koliko ih takvima percipira njihovo vrijeme, svojim sadržajem i/ili svojom simbolikom svojevrsni međaši, koji daju novu kvalitetu kulturnoj baštini i duhovnoj strukturi dotičnoga društva. Takav događaj na svoj je način izlazak knjige prof. dr. sc. Bože Skoke "Hrvatski velikani" (Večernji list, Zagreb 2014.), predstavljene 19. rujna u "Mimari" u nazočnosti Predsjednika Republike i brojnih značajnika javnoga života, uz ostale, i predsjednika HAZU-a.
Riječ je o djelu koje na široku čitateljstvu prihvatljiv način predstavlja 25, 100 i 300 hrvatskih značajnika koje Hrvati drže najvećima ili u domovini i svijetu najpoznatijim sunarodnjacima. Odabir težak na svaki način, to više što vrijeme čini svoje: tako su u ovoj knjizi našli mjesto mnogi koji bijahu zaboravljeni, dok neke u njoj možda tek čeka takva sudbina. Svakako, njezina je pojava dobar povod, ali i razlog da se upitamo koliko smo danas, gotovo četvrt stoljeća od uspostave demokracije i neovisnosti, svjesni svoga realiteta, svjesni sami sebe, svjesni onoga, kako bi rekao Matoš, "em smo Horvati!" Jer to ime naš je identitet.
EUROPEIZACIJA I/ILI BALKANIZACIJA
Identitet nije statična kategorija. Kao što tijekom života svaka osoba na naravnu osnovu svoga duha, a kao kršćani, vjerujemo, i nadnaravnu, dograđuje svoj identitet novim spoznajama i iskustvima, tako i svaki narod kroza svoju povijest izgrađuje svoj identitet u dinamici povijesnih iskustava. A ta iskustva hrvatski je narod, razvijajući autohtone sadržaje svoje kulture, stjecao i primajući vanjske utjecaje u dvama kulturno-političkim procesima: europeizacije i balkanizacije odnosno, danas bismo mogli reći, regionalizacije.
Europeizacija je započela samim činom doseljenja, a glavnu je ulogu u tome imao proces kristijanizacije: primanje kršćanstva značilo je naime, kao i za većinu drugih naroda, usadnju u ono što je tada činilo europski duhovni odnosno kulturni, politički i uljudbeni humus.
Balkanizacija/regionalizacija je pak pojava kasnijega vrjemena, intenzivirana tijekom XIX. st. razvojem tješnjih odnosa sa susjednim slavenskim zemljama, što je napokon dovelo do stvaranja prve Jugoslavije, a nakon ratnih godina, i druge. Ona je donekle značila deeuropeizaciju, praćenu nakon 1945. i ideološkim pokušajem dekristijanizacije hrvatskog naroda.
Ipak, iako kroz povijest izložen raznim egzogenim utjecajima, hrvatski je narod pokazao sposobnost da - znajući inkluzivno svoj povijestni prostor iskoristiti kao susretište i, dapače, preobrazbeno pribiralište raznih kulturnih zasada - u složenim, često teškim prilikama sačuva i razvija bitne elemente svoje duhovne i duševne originalnosti. Tu sposobnost možemo nazvati kroatizacija.
PRED IZAZOVOM GLOBALIZACIJE
Knjiga "Hrvatski velikani" pruža u tome pogledu dragocjenu osnovu. Ona prikazom istaknutih ličnosti sintetizira naša povijesna pregnuća, žrtve, ideale, htijenja, težnje, zablude, pogrješke i uspjehe: kazuje nam kako smo duhovno - vjerski, moralno, politički, kulturno, uljudbeno... - izgrađivali (katkad razarali) svoj identitet i koje smo vrjednote njegova oblikovanja smatrali važnima: koje smo povijesne ciljeve smatrali prioritetnim i kako smo se i čime - većim dijelom živeći na limesu svjetova, u još kompleksnijim i nesigurnijim prilikama - ugrađivali u recentne europske, regionalne i globalne procese (i kako smo se iz njih izvlačili); ter naposljetku kako smo i koliko primali egzogene utjecaje, a ujedno čuvali svoju duhovnu supstanciju, formiranu u krilu zapadnoga kršćanstva, svoje samonikle kulturne značajke kulture ter svoje socijalne i političke ustanove i težnje.
U tome smislu, ako nam se naime čini da smo danas na stanovit način žrtve novog, još prodornijeg procesa, procesa globalizacije, da živimo na vjetrometini raznih silnica, u nesigurnu i kompleksnu vrjemenu, "Hrvatski velikani" svojom retrospektivnošću nude stanovit pouk za budućnost odnosno suočavaju s pitanjem: kako danas razumijevamo svoj identitet? Što je nama domovina danas, što država, što nacija; što smatramo trajnim vrijednostima našeg nacionalnog bića; što je u našoj povijesnoj glavnici što nam može biti duhovni kapital za rješavanje problema našega vrjemena i za snalaženje u njemu? Znamo li danas odrediti svoje temeljne vrijednosti ter trajne, a iz njih izvedene prioritetne državne i nacionalne ciljeve? Znamo li ih afirmirati, promovirati, ostvarivati? To dakako, naposljetku, provocira neka pitanja o odgovornosti naših intelektualnih elita - političkih, kulturnih, crkvenih - za stanje države i nacije.
POVRATAK K SEBI
Knjiga "Hrvatski velikani" u tome smislu može biti dragocjen poticaj propitivanju korijena sadašnje krize i traženju potrebnih lijekova za nju. Velik dio naših problema proizlazi naime iz činjenice da smo kroz procese europeizacije, balkanizacije/regionalizacije, globalizacije - čije smo silnice nerijetko nekritički prihvaćali i još ih prihvaćamo nastojeći postati dio, kako bi se narodski reklo, velikoga svijeta - pomalo zaboravili na sebe. Naša je društvena kriza prije svega kriza identiteta, kriza poimanja samih sebe, što uzrokuje krizu poimanja realiteta i naposljetku krizu poimanja prioriteta.
Stoga je naša prva zadaća: vratiti se k sebi. "Budi svoj!", rekao bi Šenoa. A to traži nova, kreativna promišljanja hrvatskoga identiteta, koja će, s jedne strane, voditi račun o tradicijskim vrjednotama, a, s druge, biti primjerena potrebama i potencijalima Hrvatske i hrvatskog narodnog bića u suvrjemenom narodnom i međunarodnom životu.
Povijesno iskustvo uči nas da je to uvijek moguće.
Dr. sc. Vladimir Lončarević
(Časopis "MI", listopad 2014.)
Srijeda, 10. Prosinac 2014.
Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu
Ova mrežna stranica (portal), nakon odlaska bivšega župnika don Anđelka Kaćunka na novu službu u Gospiću, više ne objavljuje sadržaje iz župa u naslovu. Nova... >>>
KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!
Svečano koncelebrirano misno slavlje u 11,00 s. u zajedništvu sa svećenicima Otočkoga dekanata predvodi župnik (u odlasku) don Anđelko. Pjevanje vodi župni... >>>
'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje
Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'... >>>
Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu
Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u... >>>
Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije
U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup... >>>
Kompolje (župna crkva)
Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)
Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu
Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa
Brlog
Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)
Vratnik
Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati
Kad ce opet blog?... >>>
Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio... >>>
13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna... >>>