Blagoslov Gačanskog parka hrvatske memorije
Fabijanova 2016.
UVODNA RIJEČ BISKUPA MILE BOGOVIĆA
U sklopu Fabijanova i Dana grada Otočca, kada je crkvena i građanska proslava, blagoslovit ćemo ovaj Gačanski park hrvatske memorije: 32 kubusa, od kneza Borne do današnjeg Otočca.
Ima i danas mnogo gradova koji svoje početke imaju u crkvenim ustanovama. Tako i naš grad Opatija kraj Rijeke ima svoje korijene u opatiji Sv. Jakova. Ovdje je još u ranom srednjem vijeku nastala benediktinska opatija Sv. Nikole na otočiću koji čini tok Gacke i njezini rukavci. Opatije su bile molitvene, ali i radne organizacije, koje su okupljale oko sebe ljude, učile ih moliti i raditi i davale im posla. Je li takva redovnička zajednica postojala kada se ovdje u vrijeme kneza Borne, vođe Gačana, rađala hrvatska država, teško je tvrditi, ali imamo pravo to pretpostavljati, jer u ono vrijeme nije ni mogla funkcionirati jača državna ustanova bez potpore Crkve, pogotovo monaštva/redovništva. To je bilo normirano u vrijeme Karla Velikoga, kada se javlja i knez Borna, njegov saveznik, a kao takav mogao je biti samo kršćanin. Uz te predpostavke nije nam teško prihvatiti da se upravo taj tip zapadnog monaštva, benediktince, uz pomoć hrvatskog kralja Zvonimira presađuje odavde, na do tada bizantsko područje na otoku Krku, što je zabilježeno na Bašćanskoj ploči: I biše v ti dni Mikula v Otočci s svetuju Luciju v jedino. Nema sumnje da je opatija Sv. Nikole ovdje postojala, da se stari Otočac razvijao uz tu opatiju i oko nje, te da je opatijska crkva 1460. postala katedrala, središte Otočke biskupije.
U novom vijeku opatiju Sv. Nikole u Donjem gradu naslijedit će u crkvenom smislu crkva Presvetog Trojstva. Uz nju će nastati, u vrijeme otočke kapetanije i poslije pukovnije, sve potrebne i vojne i civilne ustanove – nastalo je novo središte ili Gornji grad, gdje i sada stojimo, gdje je Park od Borne do Otočca.
Prije nego se počelo u "tvrdoj stini" bilježiti povijesni hod od Donjeg do Gornjeg grada, trebalo je otkloniti sumnju gdje su početci Otočca. Tek kada su nam arheološka istraživanja dala moralnu sigurnost da su korijeni opatija Sv. Nikole i naselja oko nje bili doista na otočiću (Otočcu) u Donjem gradu, da ti početci nisu pod temeljima crkve Presvetog Trojstva, ili ovdje ispod naših nogu, mogao se ovaj prostor prekriti ovom vizijom u kamenu o crkvenoj i građanskoj prošlosti ovoga mjesta. Ne bi bilo pametno pokriti prostor bilo čime prije nego se istraži što se prekriva.
Tu viziju Gačanskog parka hrvatske memorije planirala je i organizirala izvođenje Katedra čakavskog sabora na čelu s Milanom Kranjčevićem u tijesnoj suradnji s otočkom župom i župnikom mons. mr. Tomislavom Šporčićem, pod umjetničkim vodstvom Šime Vidulina, uz izdašnu pomoć Grada Otočca i kamenoloma u Pazinu. Istra, koja je u najtežim vremenima za ovaj kraj, primala naše prognanike, pomogla nam je u izgradnji ovoga Parka. Zato je ovdje biskup iz Istre, mons. Ivan Milovan. Na čelu te povorke od 32 ličnosti i događaja nalazi se knez Borna, ali u cijelom srednjem vijeku u pozadini povijesnog razvoja očituje se prisutnost opatije Sv. Nikole, sve do podizanja opatije na razinu biskupije, a utvrde i naselja na razinu grada (civiteta).
U novom vijeku središte crkvenog i građanskog života uspinje se na prostor podalje od vodā rijeke Gacke i njezinih rukavaca, rađa se nova župa posvećena Presvetom Trojstvu. Danas se nalazimo, dakle, na "gornjem" gradu. Uz crkvu su nastale vojne i upravne zgrade - novovjeki grad Otočac. Taj grad doživio je osamostaljenje hrvatske države, koja u Borninom vladanju ima svoje početke. Zato je prikladno upravo ovdje zapisati u kamenu taj hod, ne tek u ploču nego u "kamenu knjigu".
Okupljeni na proslavi mučenika Sv. Fabijana i Sebastijana, zaštitnika Gacke doline, i na slavlju Dana grada Otočca, želimo blagosloviti te stope našega naroda na ovim prostorima u njegovom 12-stoljetnom hodu, od kneza Borne do naših dana. Molim riječkog nadbiskupa i našega metropolita da blagoslovi prijeđeni put, da Božjim blagoslovom usmjeri i učvrsti naše stope, naš hod prema boljoj budućnosti ovoga naroda i kraja.
Otočac, 20.1.2016.
Srijeda, 20. Siječanj 2016.
Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu
Ova mrežna stranica (portal), nakon odlaska bivšega župnika don Anđelka Kaćunka na novu službu u Gospiću, više ne objavljuje sadržaje iz župa u naslovu. Nova... >>>
KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!
Svečano koncelebrirano misno slavlje u 11,00 s. u zajedništvu sa svećenicima Otočkoga dekanata predvodi župnik (u odlasku) don Anđelko. Pjevanje vodi župni... >>>
'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje
Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'... >>>
Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu
Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u... >>>
Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije
U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup... >>>
Kompolje (župna crkva)
Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)
Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu
Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa
Brlog
Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)
Vratnik
Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati
Kad ce opet blog?... >>>
Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio... >>>
13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna... >>>