Kompolje 1850. godine

"IZ STARIH ZAPISAH"

Uvijek je zanimljivo zaviriti u kakve stare spise, dokumente, stare karte, crteže i slično. Mnogo toga se tako može doznati, posvijestiti, vidjeti do kakvih je sve promjena došlo. Evo, za primjer ćemo uzeti Kompolje i podatke koje je 1850. godine popunio tadašnji kompoljski župnik Ambroz Brozovich, a dio su Statističko-topografskih upitnika za područje Banske Hrvatske i Vojne krajine iz 1850. i 1858. godine, koje je pod tim naslovom 2016. objavio Hrvatski povijesni muzej iz Zagreba (priložena je i disketa na kojoj su digitalizirani odgovori župnika). Statističko-topografski upitnici predstavljaju pokušaj Banskog vijeća da dođe do vjerodostojnih podataka o životu i stanovništvu na području Banske Hrvatske i Vojne krajine. Zapravo je to bio početak moderne statistike, premda ta zamisao do kraja nije ispunjena.

Naime, povjesničar Ivan Kukuljević Sakcinski uputio je 1850. svim katoličkim i pravoslavnim svećenicima upitnik o stanju u župi. Pitanja ne uključuju samo crkvene stvari, nego imaju mnogo šire značenje. Svaki župnik odgovorio je na svoj način, držeći se postavljenog okvira. Podatci se odnose na brojčano stanje stanovništva, na okoliš i njegova prirodna bogatstva, koji uključuju i neke elemente svakodnevice, povijesne spomenike, jezik i narječje, škole, narodne nošnje, rukotvorine i zanate, knjige, župničke knjige i katoličke župe. Izvješće kompoljskog župnika Brozovicha je u Povijesnom muzeju Hrvatske invetarizirano pod br. 20.870.

Zanimljiva je tadašnja ortografija hrvatskoga jezika, i gramatika naravno, nadamo se čitateljima ipak razumljiva. Debljim slovima su tiskana pitanja, a kosim slovima ispisani odgovori. Ponegdje ima i ovakav znak (…), što hoće reći da je taj dio teksta nečitljiv. Pa evo što je Brozovich tada zabilježio – premda nije baš bio odveć rječit, ipak je njegov zapis zanimljiv i važan.

Rěke ili potoci, koji u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Potoka ovdi nema nikakova.

Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Sӗme koje se ovdӗ sije jest: Šenica, Raž, Ječam, Hajda, Proja, Zob, Kukuruz, Bob, Grah, Zečak.

Iz gorah ovdi u ovoj plovanii nima nikakovih proizvodah.
Blago ovdi hranise Krave, Volovi, Ovce, Koze, Prasci, Konji.
Zuiradi imade Medveda. Serna. Divo Koza. Zecova. Lisica. divjih Prasacah. divjih Mačakah. Lasicah. Jazvacah ponajvišhe Vukovah.
Pticah domaćih imade svake versti: Jarebicah, (…) Ždraljah. Kosovica. Stiglica. Slavicah. Vranah. (…) Svrakah a najviše skodlivih Rebacah.
Rudah neima.
Dervlja imade svake fele. Hrastova. Bukovina. Jelovina. Smreckovina. Drenovina. Leskovina. Kljenovina. Grabovina. Ternova. Javoricah. Lipah. Verbah. Rakite. Jasenicah. Topolicah. Jasikah.

Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Proti zapadu imade razvalina od cerkve nigda St. Jurja na brišanjku Cerkvina zvanom.

Narod po spolu mužki – 526
ženski – 460
ukupno – 976

Narod po věri
katolici – Katoličkog veroispovidanja svi.
grko-sjedinjeni
grko-nesjedinjeni
protestanti i lutorani
židovi

Po jeziku govore
štokavsko (koji vele što)
kajkavsko (koji vele kaj)
čakavsko (koji vele ča) – Govore ča. Svi čakavci.

Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Škola imade pučka: učenika svih broji 34. Muskog spola. Ženskih neima.

Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Nošnja jest horvatska nije razlike verozakona. to jest pokrivača domaćah. Halja carna domača. zaslon beli domači. ali Krugovni za svetac.
Jedna vera, jedna nošnja.

Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Kod ovog naroda imade rukotvorah proizvodah. Kod žena. Tkanje. Šivanje sebi potrêbnih. Predenje.
Kovacah u ovoj Plovanii nema nikakova.
Kolarah imade za svoje Granicarske potribe više od njih.
Za gradju zrezat za kuću imade takojer.
Za potribu graničarah imade stolarah i lončarah najviše. Opnačar je nemalo svak za se.
Lončarah imade po najviše med ovimi župljani.
Opančarah imade takojer više od njih koji grade zoputam.

Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Knjigah nema nikakovih ova cerkva starih: dapače niti potrebitih za službu Božju opravljat. zbog siromaštva.

Ime Županije (varmedje) ili regimente
Ottočki No 2 Regement

Ime Města
Kompolje

Daljina od cèrkve župne satih.
Najdalja slučajnost 1: uru

Daljina od škole pučke satih.
Škola (…) uru daleko (…).

Daljina od glavnoga města županije ili regim.
Do regimente uru i do Otočca.

Broj cèrkvah
katolikah – 976
gèrčko-sjedinjenih
gèrčko-nesjedinjenih

Broj kućah.
Svih kućah imade 80.

Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Kompolje.
Brig pod kojim leži zovese Orovac od Istoka.

Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Gora ima hrastova na berdu Orovac k Istoku.
Jedna k Istoku imade špilja gdě 2000 ljudih stati more, tako zvana u Orovcu pečina.

Kompolje dne 17. ožujka 850.
Ambros star. Brozovich
Župnik

Priredio: Milan Kranjčević

Srijeda, 17. Ožujak 2021.

Kompolje 1850. godine
'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje

'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje

Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'...   >>>

Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu

Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u...   >>>

Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije

Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije

U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup...   >>>

Šokantne COVID-novosti na svjetskoj pozornici

Šokantne COVID-novosti na svjetskoj pozornici

Mijenja se globalni odnos prema COVID-19 Zahvaljujući inicijativi velikog broja građana i njihovih udruga, neovisnih i uglednih znanstvenika, liječnika,...   >>>

Naša radostna Cvjetnica - po mjerama Božjega 'stožera'

Naša radostna Cvjetnica - po mjerama Božjega 'stožera'

Unatoč 'promjenjivoj prognozi' proslava Cvjetnice – Nedjelje Muke Gospodinove – bila je u sve tri župe 'sunčana' i radostna. I u Kompolju (u 10 uri) i...   >>>

Moja Župa
Mise i pobožnosti

Kompolje (župna crkva)

Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)

Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu

Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa

Brlog

Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)

Vratnik

Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati

Kad ce opet blog?...   >>>

Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio...   >>>

13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna...   >>>