Otočki dekanat u pohodu našim grkokatolicima

Ova je mala reportaža, nadamo se, dokaz koliko je važno da se nešto objavi, nego kada se objavi (jer "kasni" više od dvadeset dana)! Riječ je o 'podvigu' svećenika našega Otočkog dekanata. Naime, oni su umjesto uobičajenog radnog sastanka (pučki – "sastančenja") najčešće u prvi ponedjeljak u mjesecu (prema odluci na dekanatskom sastanku u veljači u Sincu) u ožujku pohodili grkokatoličke župe i ustanove na ŽUMBERKU te sjedište eparhije/biskupije u KRIŽEVCIMA. Poticaj za to nije slučajan, jer je vlč. Andrija Kekić, župnik Sinca (Vrhovina, Ramljana i Čanka) upravo grkokatolički svećenik – jedini u Otočkom dekanatu i u GSB. Stoga je on svojim kolegama toga dana (4. ožujka) bio vodič i vozač, jer su njih sedmorica (dakle mons. Tomislav Šporčić, vlč. Ivica Miškulin, vlč. Stipe Zeba, vlč. Pejo Ivkić, don Jure Ladišić i don Anđelko Kaćunko - svi osim vlč. Rajkovića, koji je /tada još bio/ na rehabilitaciji, i fra Jure Marčinkovića, koji se morao pripremati za biskupovu vizitaciju) rano ujutro na put krenuli njegovim kombijem.

JASTREBARSKO I PRIBIĆ

Prvo odredište bilo im je JASTREBARSKO odnosno grkokatolička crkva i župna kuća, gdje ih je dočekao župnik o. Milan Stipić (sada apostolski administrator, tj. upravitelj biskupije, a vjerojatno i budući biskup/eparh - tada još nisu znali za tu vijest, premda je 'oštro oko' iskusnog promatrača moglo po domaćinovu ponašanju primijetiti da više nije samo "obični župnik"). On je kolegama najprije pokazao crkvu, opisao stanje u župi i cijelom kraju, otvorio im svetište (prostor iza "oltarne pregrade" u koji samo svećenik ulazi i u kojem je oltar i svetohranište). Potom su se u župnoj kući, u kojoj župnik živi bez obitelji (jer se, kako s osmijehom reče, do ređenja nije stigao oženiti), samo kratko zadržali uz "čašicu razgovora" te su, radi programa koji ih je čekao, morali skratiti druženje s ljubaznim domaćinom.

Sljedeća postaja našim svećenicima bio je PRIBIĆ (pored Krašića), rodno mjesto kardinala Franje Kuharića. Tu se, točnije u STRMCU PRIBIĆKOM, lijepa mala grkokatolička crkva Blagovijesti nalazi doslovce na jezeru, zapravo na ribnjaku, a njezina veličina 'govori' i o malobrojnoj grkokatoličkoj zajednici u tome mjestu pa župnik Nenad Krajačić i njegova supruga – s kojima je zajedno teologiju studirao i gospićki župnik Mario Vazgeč – svoje vjernike posjećuju po okolnim mjestima i rade također kao vjeroučitelji u školama.

U USKOČKOM ŽUMBERKU

Nastavak putovanja, tijekom kojega je vlč. Andrija stalno nešto tumačio i koristno objašnjavao, bio je prema srcu Žumberka, cestom kroz mjesta Čunkova Draga, Medven Draga (rodno mjesto č.s. Robertine Medven, tajnice Katehetskog ureda u Gospiću), Kostanjevac, Jurkovo Selo, Tupčina, Oštrc, Reštovo Žumberačko (blizu Sošica), u kojem je spomenik i rodna kuća hrvatskoga velikana Tadije Smičiklasa (1843.-1914.), povjestničara, političara i publicista, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektora Zagrebačkog sveučilišta i predsjednika Matice hrvatske. Smičiklas je tu pohađao osnovnu školu, a zatim je u Zagrebu klasičnu gizmnaziju, koju je završio 1863. Potom je primljen u Grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu, ali ga je napustio radi profesorskog zvanja. Smičiklas je bio silno poštovan u svim dijelovima društva i kao veliki domoljub i kao sjajan znanstvenik. Budući da je bio neženja kod njega se često okupljala intelektualna elita. Politički je pripadao "Neodvisnoj narodnoj stranci", čiji je zastupnik dvaput bio u Hrvatskome saboru. Protivio se agresivnoj provedbi i promidžbi mađaronske politike u Hrvatskoj pa su njegovi zastupnički govori u Hrvatskom saboru imali velik odjek. Tako je poznata njegova izjava 1891. u Saboru: "Mi hoćemo da nezavisna Hrvatska ima onaj položaj u monarhiji, koji imade i Ugarska!" Također su glasoviti njegovi govori protiv bana Khuena povodom "arhivske afere" (otuđenja velikoga dijela hrvatske arhivske građe i njezina premještaja u Budimpeštu) te je učestalo tražio da se "komorski spisi" vrate u Zagreb. (Tako o Smičiklasu piše Wikipedija, a mi možemo zapaziti kako ni danas Hrvatska nije u boljem položaju nego je bila u ondašnjoj 'EU'-monarhiji…!)

U SOŠICAMA su naši svećenici najprije posjetili Žumberačku etnografsku zbirku (muzej) koju vode časne sestre Bazilijanke, gdje im se pridružio i župnik o. Marjan Jeftimov (rodom iz Makedonije). On im je, poslije razgledavanja muzeja, pokazao župnu crkvu Sv. Petra i Pavla, uz koju je veoma blizu rimokatolička crkva Uznesenja BDM (koje tamošnji vjernici jednostavno zovu "velika i mala crkva").

Po odlasku iz Sošica svećenici su se zaustavili na raskrižju prema poznatoj jami JAZOVKI i pomolili se za duše stradalnika. Jama Jazovka "poznata je i kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka Drugoga svjetskog rata od strane partizana. Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz bolnica 1945. godine. Povjesničar Josip Jurčević iznio je podatak o 476 kostura koji su do danas pronađeni. Protiv zločinaca još nije počeo sudski postupak. Za tri časne sestre s. Liphardu Horvat, s. Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutar Katoličke Crkve" (navodi Wikipedija).

Potom su naši svećenici svratili do SOPOTSKOG SLAPA i razgledali taj izletnički biser Žumberka te su - uskim cestama, koje vlč. Andriji nisu zadavale nikakav problem u vožnji jer je tuda "prošao milijun puta", kroz mala žumberačka naselja: Stari Grad Žumberački, Tomaševci, Petričko Selo, Gornja Vas, Budinjak, Novo Selo Žumberačko, Poklek (gdje ne nekoliko serpentina sa zastrašujućim pogledom u stometarsku dubinu…) – oko podne stigli u STOJDRAGU.

Tu ih je, na drugoj strani Žumberačkog gorja, široka srca s vedrinom dočekao župnik o. Mile Vranešić, ponudivši kolege domaćom rakijom i cistercitskom "drenčicom" iz Slovenije, dok je njegova vesela i ljubazna supruga odmah počela pripremati kavu. Vlč. Vranešić je žumberački biskupski vikar protojerej stavrofor, a službi je u Križevačkoj eparhiji od 1977. godine (dakle, prije dvije godine proslavio je 40. obljetnicu svećeništva). Uz pomoć blage uspomene rektora Ivana Pavkovića 1978. godine pokrenuo je godišnjak ŽUMBERAČKI KRIJES, koji od tada do danas redovito izlazi svake godine. Tijekom svoje dosadašnje službe upravljao je žumberačkim župama: Mrzlo Polje, Pećno, Kalje (rkt.), Karlovac, Pribić, Drage, Metlika, Kašt, Grabar i sada Stojdraga. U jednom mandatu obavljao je službu Žumberačkog dekana (protoprezbitera), a žumberačkim biskupskim vikarom (sinđelom) imenovan je 6. listopada 2009. godine. Kao "žumberačka legenda", župnik Vranešić je vrstan poznavatelj ne samo Žumberka ili grkokatoličke povijesti, nego ima enciklopedijsku širinu. Naše je župnike ipak najviše zanimala povijest Žumberka i žumberačkih USKOKA pa im je kolega Mile to u najkraćim crtama predočio kako su od 1530. do 1538. god. Žumberak naseljavali Uskoci bizantskoga obreda koji su poradi turskih nasilja iz zapadne Bosne i područja Cetinske krajine "uskočili" u slobodnu kršćansku zemlju, u Hrvatsku - naglasivši četiri ključne godine u tome naseljavanja Žumberka (više o tome preporučujemo pročitati na izvorima: https://hr.wikipedia.org/wiki/Grkokatoli%C4%8Dka_crkva_u_Hrvatskoj te na http://www.krizevacka-eparhija.com/index.php/eparhija/povijest-eparhije/8-povijest-grkokatolicke-crkve-u-hr ). Na koncu, prema 'hrvatskoj tradiciji', u komentiranju aktualnosti bilo je kratko riječi i o političkim previranjima, poglavito u predizborju u LSŽ (sada je to već iza nas – premda nije sigurno da je samo "prošlost"). Don Anđelko je kolegu Vranešića iznenadio odkrićem kako je, tijekom boravka u Hrvatskom Leskovcu, cijelu žumberačku trasu dvaput prošao biciklom, i to 1985. godine, dok se kondicijski pripremao za 'cikločašće' (hodočašće biciklom) u Međugorje…! Prije zajedničkog fotografiranja druženje su zaključili šaljivom dvojbom je li ime Stojdrage došlo od sto(tinu) draga (= uvala, dolina) ili pak od navike mladića koji su svakoj djevojci što bi došla na glavni bunar po vodu, želeći se s njom što duže zadržati, govorili: "STOJ, DRAGA!"

SJEDIŠTE EPARHIJE - KRIŽEVCI

Druženje u predivnom Žumberku već je bilo premašilo planirani okvir pa su naši svećenici požurili cestom prema Bregani i Samoboru, kako bi se što prije dokopali autoceste prema Varaždinu, s koje su sišli na županijsku cestu prema KRIŽEVCIMA. U tome lijepom gradu najprije su morali ručati, jer već bilo prošlo 15,00 sati. Vodič vlč. Andrija raspitao se za preporučeni restoran u Križevačkoj pivnici, gdje im je ne samo izrazito ljubazno posluženo ukusno jelo, nego i iznenađujuće povoljno, a na koncu su za uspomenu dobili također vrstno domaće križevačko pivo.

Potom su posjetili župnika 'prve' križevačke župe vlč. Stjepana Sovičeka. On im je najprije pokazao križevačku konkatedralu Sv. Križa, opisao njezine znamenitosti i povijestno značenje, a potom su razgledali župnu crkvu Sv. Ane te kratko ostali na druženju uz misni traminac.

Posljednja 'točka' i 'vrhunac' ovoga izleta-hodočašća bila je Grkokatolička katedrala u Križevcima odnosno sjedište Eparhije (premda biskup Kekić 'stoluje' u Zagrebu, jer je također rektor Grkokatoličkoga sjemeništa), kao i župa Presvete Trojice u Križevcima. Župa je osnovana 1803. – kako je svećenicima ispričala časna sestra bazilijanka Zinovija Kolić, koja ih je provela kroz cijeli 'kompleks' (u kojem posebno mjesto imaju crkva i muzej). Prigodom osnivanja župe određeno je da katedrala (iz 1732., a posvećena je 1798.) služi i kao župna crkva za potrebe župljana (dimenzije su joj: dužina 38 m, širina 8,5 m, visina 15,5 m). Zvonik je visok 46 m, a u njemu se nalaze četiri zvona: prvo iz 1852. posvećeno Sv. Baziliju Velikom i Sv. Ivanu Zlatoustom, drugo iz 1912. posvećeno Sv. Ivanu Krstitelju, treće iz 1920., četvrto najmanje iz 1749. posvećeno je Sv. Nikoli. U crkvi se nalazi umjetnički iznimno vrijedan ikonostas te, u sklopu vladičanske kapele, također stara ikona Marčanske Bogorodice. Crkva ima vrijedan inventar koji čine tronovi, luster, kovani stalci za svijeće, oslikana propovjedaonica i rezbareni tetrapod. Zidovi hrama djelomično su ukrašeni freskama. Unutar crkve postoji vladičanska kripta i svećenička grobnica. Kao župni dvor služi jedna kanonička kurija nasuprot katedrale. Na području župe u gradu Križevcima djeluje samostan časnih sestara Bazilijanki. Unutar samostana postoje dvije kapele – jedna je posvećena Pokrovu presvete Bogorodice, a druga Uzvišenju Časnog Križa… Kada su svećenici izišli iz katedrale sunce ih je upravo 'pozdravljalo' večernjim rumenilom pa više nije bilo vrjemena za "križevačke štatute"…

Jasno… to nije sve što su svećenici našega Dekanata čuli i/ili doživjeli toga dana – sve je doista nemoguće opisati! – ali taj će im dan svima ostati u neizbrisivo lijepom sjećanju, ne samo zato što su proširili svoje znanje o povijesti i značenju Grkokatoličke crkve u Hrvatskoj te upoznali svoje kolege grkokatolike, nego i zato što su cijeli dan proveli u bratskom druženju i zajedništvu. A to bi doista trebalo češće prakticirati na planu cijele biskupije odnosno primjenjivati kao neizostavan oblik rekreativno-edukativnog zajedništva i produbljivanja svećeničkoga bratstva.

Četvrtak, 28. Ožujak 2019.

Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu

Ova mrežna stranica (portal), nakon odlaska bivšega župnika don Anđelka Kaćunka na novu službu u Gospiću, više ne objavljuje sadržaje iz župa u naslovu. Nova...   >>>

KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!

Svečano koncelebrirano misno slavlje u 11,00 s. u zajedništvu sa svećenicima Otočkoga dekanata predvodi župnik (u odlasku) don Anđelko. Pjevanje vodi župni...   >>>

'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje

Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'...   >>>

Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu

Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u...   >>>

Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije

U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup...   >>>

Kompolje (župna crkva)

Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)

Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu

Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa

Brlog

Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)

Vratnik

Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati

Kad ce opet blog?...   >>>

Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio...   >>>

13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna...   >>>